Jesu li i Vaša djeca mali genijalci?

Kao i mnogi roditelji i ja sam, skupa sa svojim mužem i bližom rodbinom, zaljubljena u svoju djecu. To je sve krenulo ubrzo nakon rođenja moje kćeri kad smo bili uvjereni kako je ona jako pametna, pa tek se rodila, a tako je već mudra. “Pa vidi taj pametni pogled, kako ona samo to pažljivo sve promatra i proučava!” Srećom, i okolina je bila puna takvih i sličnih komentara. „Da, to je baš posebno dijete, vidi je kako je pametna!“ Kako je kćerkica zvijerčica rasla, to oduševljenje je samo raslo, pogotovo s prvim riječima, opažanjima i filozofiranjem. Pa je baka tako zaključila da bi ona već s dvije godine trebala na zbor jer je tako nadarena, a na moju opasku da možda ne primaju tako malu djecu, odgovorila je da kad oni vide kako je talentirana, odmah će je primiti. Tako Maša bez problema razaznaje pjesme Kate Bush (meni je trebalo tridesetak godina da to svladam) i u tri minute shvati da Kitty neće biti sretna jer se ne želi udati za dobrog stričeka gledajući Anu Karenjinu, pa iako je nesumljivo bistro dijete, ne želim joj nametati niz aktivnosti koje će on nje prije vremena napraviti malog preopterećenog đaka, uskraćujući joj time vrijeme za dokolicu, igru i bezbrižnu zabavu. Ono što mnogi roditelji zaboravljauju u današnjem nemilosrdnom svijetu jest da je dječji najvažniji posao igra i da se na taj način najbolje razvijaju, pa ako hoćete i spremaju za budućnost, a ne plaćenim tečajevima učenja raznoraznih vještina i znanja.

Jedan od tih široko rasprostranjenih načina „poboljšavanja“ djetetove inteligecije je i slušanje Mozarta od najranije dobi, tzv. Mozartov efekt.  Ono što je počelo jednostavnim istraživanjem utjecaja slušanja Mozartove glazbe na učinak studenata na testovima inteligencije početkom devedesetih, dovelo je do raširenih zabluda poput ove da slušanje Mozarta već u majčinoj utrobi poboljšava djetetovu inteligenciju u odnosu na njegove vršnjake ili da slušanje Mozarta poboljšava mentalne sposobnosti kod djece, srednjoškolaca i studenata. Krivo interpretiranje dijelova istraživanja dovelo je do raznih zabluda i širokih akcija koje zapravo nisu imale uporišta u znanosti. Tako su u SAD-u zabilježeni slučajevi da su sve bebe u pojedinim državama dobivale po rođenju CD s Mozartovom glazbom, čak oko 80% Amerikanaca po jednom istraživanju vjeruje u Mozartov efekt, a oko 73% studenata psihologije vjeruje da slušanje Mozarta poboljšava inteligenciju. O količini novaca koju su roditelji potrošili kupujući raznorazna pomagala i igračke s Mozartovom glazbom, neću trošiti ni riječi. Istina je zapravo daleko od toga. Mozartova glazba pobuđuje, a ta pobuđenost dovede to toga da se učinkovitije riješavaju zadaci koji su ispitanicima dani neposredno nakon slušanja. Po tome, za sličan efekt bi mogli popiti i kavu, što zna svatko tko se prije posla „naložio“ dostatnom količinom kofeina. Iako slušanje Mozarta nikako ne može našteteti vašoj djeci, puštajte Mozarta ukoliko vi uživate u toj glazbi ili želite dijete upoznati sa svijetom klasične glazbe, bez pritiska na vas kao roditelja da omogućite što bolji start djetetu u životu poboljšavajući njegov IQ ili da stvorite novog Einsteina. Postoje brojni videi, igre i crtići poput nekih koji se i trenutno prikazuju na našim televizijama kojima je zadatak da naprave „pametniju“ djecu. Iako zvuči primamljivo staviti dijete ispred staviti dijete ispred Malih Einsteinčića, znanstveno dokazana činjenica je da djeca najviše uče aktivno se igrajući, a ne gledajući crtiće.

Ukoliko želimo kvalitetno provoditi vijeme s djecom, bitno je pronaći ono što njih zanima, ali i vas. Primjerice, za sebe bih rekla da sam knjiški moljac i da dosta čitam, pa sam spojila dvije ljubavi u jednom – odgoj i čitanje tako da smo pročitale bezbroj slikovnica, a neke moja kćerkica zvjerčica već zna napamet. Mi smo pronašle aktivnost koja je obostrano zanimljiva, korisna i u kojoj uživamo, a i dalje nam ostaje puno vremena za igru. Koja će biti vaša omiljena aktivnost, ovisi o vama, ali valja napomenuti da je uživanje u nečemu najbolji motivator, puno bolji od želje da budete bolji od svojih vršnjaka, jednog dana imate bolje ocjene ili veću plaću od drugih.