
Gledaju li vaša djeca ponekad crtiće sa superherojima? Bez obzira radi li se o Izbaviteljima, Psićima u ophodnji, PJ Masks ili o nekom trećem, svima je zajednička jedna stvar. Naši crtani superjunaci se nađu u opasnosti, osmisle kako se boriti, pritom se susretnu s nekoliko prepreka i na kraju pobijede.
Ukratko, svi se nađu u stresnoj situaciji i uvijek odabiru BORBU. Kako mi reagiramo u stresnim situacijama? Prilično slično. Naša tijela i umovi napravljeni su tako da u stresnim situacijama odaberu jednu od dvije situacije – BIJEG ili BORBA.
Ne treba vam psiholog da vam kaže da živite u stresu, to valjda znate procijeniti i sami. Ovisno o tome kolika je vaša tolerancija na stres, osjetljivost na anksioznost i neizvjesnost, sposobnost suočavanja i ostale životne okolnosti u kojima se nalazite, o tome će ovisiti i kako se trenutno nosite s pandemijom Covida-19. Bez obzira koliko mentalno otporni ili snažni bili, svakodnevno slušanje nekoliko puta dnevno koliko je ljudi umrlo, dovest će vas u stanje stresa. I to se tako odvija danima, tjednima, mjesecima, a svesrdno se nadam da se neće pretvoriti u godinama.
Pazite na zdravlje, Covid-19, nosite maske, izbjegavajte, broj novozaraženih, broj umrlih, broj ljudi u samoizolaciji, broj, broj, broj, broj… Pazite na zdravlje, ovo je nešto što slušamo već mjesecima.
No, postoji još nešto što ne govore. Neprestano slušanje vijesti je loše za naše mentalno zdravlje. Veliki dio poruka koji neprestano slušamo u vijestima potencijalno će ugroziti zdravlje. Svakodnevno višekratno slušanje crnih brojki neminovno će nas dovesti u stanje stresa i ugroziti mentalno zdravlje (koje je neodvojivo od cjelokupnog zdravlja!), a pritom je vrlo vjerojatno da ste jedan od nekoliko milijuna nezaraženih Covidom-19, kao i vaši bližnji. Ukratko, vijesti nas drže u neprestanom stanju opasnosti, a samim tim i stresa.
Krenimo, dakle. Postoji nešto što se zove psihoneuroimunologija. To otprilike znači da su naš živčani sustav (mozak pojednostavljeno rečeno), naš imunitet, naš endokrini sustav i naša psiha usko povezani. Budući da su povezani, u stanju stresa dolazi i do pada imuniteta. Postajemo skloni bolestima, podložniji virusima, bakterijama, te različitim odgovorima tijela na stres. Mnogim mamama je nažalost poznato kako djeci zna koža burno reagirati u stanju stresa. Npr, kad krenu na privikavanje u vrtić, izbije im neurodermatitis i/li se ubrzo nakon toga razbole.
Kao što sam rekla, ovo je nešto što je poznato većini mama. Obiteljima čije dijete sad prvi put kreće u kolektiv i prvi put se odvaja od obitelji i mame, bit će još stresnije. Do sada je to bio uobičajen način prilagodbe na jaslice/vrtić, stjecanje imuniteta, prevladavanje separacijske anksioznosti i početak vrtićkog života. Ne kažem da je to nužno bio dobar ni lak put, no većina ljudi ga se nije pretjerano bojala.
Što ćete pomisliti sada kad čujete dječji kašalj ujutro? Ili ako vas usred noći probudi dijete koje neutješno plače, ima visoku temperaturu i kašalj? Hoćete li biti dovoljno snažni i oduprijeti se razmišljanju o crnim scenarijima, bolnicama, respiratorima i osjećaju krivnje radi bolesti?
Neću vam lagati – bit će prokleto teško. No, postoji nešto što možete poduzeti – jačati svoje mentalno zdravlje. Situacije krize mogu biti i periodi rasta i učenja nekim boljim životnim vještinama, sagledavanju stvari iz drugog kuta i razdoblje nakon kojeg ćemo biti zreliji i mudriji.
Evo što možete napraviti već danas i tako svaki dan:
1. Nakon buđenja zahvalite se na svom zdravlju i zdravlju svojih bližnjih. Prakticirajte zahvalnost svakodnevno i na malim i velikim stvarima. Prakticiranje zahvalnosti jača mentalnu otpornost i otpornost na stres.
2. Njegujte bliske odnose s drugim ljudi. To je vaš zaštitnik protiv stresa i saveznik u borbi za zdravlje. Nikad ne povjerujte da su vam drugi ljudi opasnost koju treba izbjegavati. Takvo razmišljanje vodi u usamljenost i depresivnost koje su povezane s negativnim zdravstvenim ishodima.
3. Bavite se tjelovježbom i vi i djeca.
4. Možda najvažnije – promijenite način razmišljanja. Crne misli zamijenite povjerenjem u sebe, svoje sposobnosti i povjerenjem u svoju djecu. Umjesto slušanja vijesti, ohrabrite sebe. Recite sami sebi “Ja sam dovoljno sposobna i snažna da se pobrinem za svoju obitelj, Moje zdravlje je dovoljno jako i uspjet ću se izboriti sa svim što život stavi pred mene; Moja djeca su otporna, jaka i vjerujem u njih da će uspjeti pobijediti svaku bolest s kojom se suoče; Mi smo jaka obitelj koja zaslužuje da bude zdrava: Ja poduzimam sve da mi obitelj bude zdrava, jaka i sposobna.”
Kako se osjećate kad ovo pročitate? Bolje budući da naš mozak povjeruje u ono što mu govorimo. Ako ga svakodnevno “filamo” s crnim brojkama i scenarijima, naš mozak će povjerovati da je to naša svakodnevica, prebacit će nas u stanje stresa i panike. Budući da su naše misli, usko povezane s načinom kako se osjećamo i kako se ponašamo, promjena u razmišljanju dovest će i do promjene u našim emocijama i načinu kako se ponašamo. Ovo nije samo pozitivna psihologija, ovo je način na koji mijenjamo naš odgovor na stres i to neurološki, endokrini i imunološki odgovor.
Zamislite da imate svu tu moć na raspolaganju! Što biste s tom moći napravili? Vratit ću vas na početak teksta i pitat vas – što biste napravili u situaciji stresa – biste li pobjegli ili se borili? Za što vjerujete da ste sposobni?